Pitanja i odgovori - prijava poreza na dohodak

1. Što se prema Zakonu o porezu na dohodak smatra dohotkom fizičkih osoba koji podliježe oporezivanju odnosno na koji se plaća poreza na dohodak?

Prema Zakonu o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2005. godine, oporezivim dohotkom dakle dohotkom koji podliježe plaćanju poreza na dohodak smatraju se:
- dohodak od nesamostalnog rada (plaća, mirovina),
-dohodak od samostalne djelatnosti (obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnog zanimanja i ostale djelatnosti od kojih se dohodak utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga),
- dohodak od imovine i imovinskih prava (najamnina, zakupnina, vremenski ograničeni ustup autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, otuđenje nekretnina i imovinskih prava),
- dohodak od kapitala (primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane članova trgovačkih društava, dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica, dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela koji su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine, a isplaćuju se od 1. siječnja 2005.),
- dohodak od osiguranja (primici u visini uplaćenih i porezno priznatih premija životnog osiguranja sa obilježjem štednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja),
- drugi dohodak (utvrđuje se od oporezivih primitaka koji se ne smatraju primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja i to osobito od: primitaka od djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava, primitaka po osnovi djelatnosti športaša, primitaka od djelatnosti trgovačkih putnika, agenta, akvizitera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti, nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja u dijelu razlike iznad 1.600,00 kuna mjesečno, primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima u dijelu razlike iznad 50.000,00 kuna godišnje, stipendija učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima u dijelu razlike iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno, stipendija studenata za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima u tuzemstvu u dijelu razlike iznad 4.000,00 kuna mjesečno, športskih stipendija koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje u dijelu razlike iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno i drugih oporezivih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak).

2. Da li se na pojedine primitke porez na dohodak ipak ne plaća?

Zakonom su propisani primici koji se ne smatraju dohotkom i primici na koje se ne plaća porez na dohodak primjerice: obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji, primici po posebnim propisima i to: potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, socijalne potpore, doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta, primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina, potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda. Nadalje, porez na dohodak ne plaća se na: primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, do 50.000,00 kuna godišnje, stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do 1.600,00 kuna mjesečno, stipendije studenata za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima u tuzemstvu do 4.000,00 kuna mjesečno, stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske, športske stipendije športašima za njihovo športsko usavršavanje do ukupno 1.600,00 kuna mjesečno, sindikalne socijalne pomoći koje se iz sredstava sindikalne članarine isplaćuju članovima sindikata i drugo.
Dakle, iz navedenog je razvidno da se porez na dohodak ne plaća na sve ostvarene primitke u tijeku godine, već da sukladno Zakonu, pojedini primici ne podliježu oporezivanju odnosno oslobođeni su od plaćanja poreza na dohodak.

3. Koje bi se novine u oporezivanju dohotka mogle istaknuti, posebice u dijelu poreznih olakšica, temeljem Zakona o porezu na dohodak koji se primjenjuje od 1. siječnja 2005.?

Osnovni osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka povećan je u 2005. godini na 1.600,00 kuna mjesečno. Osobni odbitak umirovljenika određen je u visini mirovine, a najviše do 3.000,00 kuna mjesečno. Povećani su i neoporezivi iznosi dohotka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, primjerice za uzdržavanog člana uže obitelji i prvo dijete iznosi 800,00 kuna mjesečno, za drugo dijete 1.120,00 kuna mjesečno, za treće dijete 1.600,00 kuna mjesečno i za svako daljnje dijete povećava se propisanom progresivnom metodom. Za vlastitu invalidnost poreznog obveznika te invalidnost njegovih uzdržavanih članova uže obitelji i djece povećan je neoporezivi dio dohotka na 480,00 kuna mjesečno te je uveden novi neoporezivi dio dohotka u visini 1.600,00 kuna mjesečno za porezne obveznike i članove njihove uže obitelji i djecu kojima je utvrđena invalidnost/ tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i/ili imaju po osnovi invalidnosti/ tjelesnog oštećenja, prema posebnim propisima, pravo na tuđu pomoć i njegu. Zakon je do danas doživio jednu izmjenu te je Zakonom o izmjeni Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 73/08) od 1. srpnja 2008. povećan iznos osnovnog osobnog odbitka na 1.800,00 kuna mjesečno, a osobnog odbitka umirovljenika na 3.200,00 kuna mjesečno. Time se od 1. srpnja 2008. povećavaju i neoporezivi dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji (900,00 kuna mjesečno), uzdržavanu djecu (za prvo dijete 900,00 kuna mjesečno, za drugo dijete 1.260,00 kuna mjesečno, za treće dijete 1.800,00 kuna mjesečno i za svako daljnje dijete propisanom progresivnom metodom) i za invalidnost/tjelesno oštećenje (540,00 kuna mjesečno, odnosno 1.800,00 kuna mjesečno za invalidnost/ tjelesno oštećenje po jednoj osnovi 100% i/ili ako po osnovi invalidnosti/ tjelesnog oštećenja, prema posebnim propisima, imaju pravo na tuđu pomoć i njegu). Osobni odbitak umirovljenika povećan je s najviše do 3.000,00 kuna mjesečno na najviše do 3.200,00 kuna mjesečno.
Nadalje, važno je naglasiti da porezni obveznik dio osobnog odbitka za zdravstvene usluge, stambene potrebe (kupnju ili gradnju prvog stambenog prostora, održavanje postojećeg stambenog prostora i/ili plaćenu slobodnu ugovorenu najamninu) te izdatke za uplaćene porezno priznate premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i dodatnog te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, može koristiti u ukupnom iznosu najviše do 12.000,00 kuna godišnje.

4. Koje se novine mogu istaknuti vezano uz izmjenu Pravilnika o porezu na dohodak, a osobito u dijelu koji se odnosi na isprave koje je potrebno dostaviti uz godišnju poreznu prijavu?

Prema članku 5., 6. i 7. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 146/09) porezni obveznik nije obvezan godišnjoj poreznoj prijavi priložiti isprave iz članka 58. stavka 10. točke 1. podtočke 1.1., 1.3., 1.4. i 1.5. i točke 2. podtočke 2.1., 2.2., 2.4. i 2.5., isprave iz članka 59. stavka 7. točke 1., 2., 3. i 5., te isprave iz članka 60. stavka 2. točke 1. Pravilnika o porezu na dohodak, ako je iste porezni obveznik već dostavio Poreznoj upravi odnosno u tom slučaju porezni obveznik nije obvezan priložiti preslik predugovora odnosno ugovora o kupnji stambenog prostora, pisanu izjavu poreznog obveznika da će se u kupljeni stambeni prostor trajno useliti ako je stambeni prostor u izgradnji, preslik osobne iskaznice u svrhu prebivališta odnosno adrese stanovanja u kupljenom stambenom prostoru za koji se traži priznavanje dijela osobnog odbitka, pisana izjava poreznog obveznika i njegovog bračnog druga da u trenutku kupnje i do trenutka kupnje/gradnje stambenog prostora, nemaju/nisu imali u vlasništvu/suvlasništvu stambeni prostor u tuzemstvu i inozemstvu i da se radi o kupnji prvog stambenog prostora, preslik ugovora o namjenskom stambenom kreditu ako se kupnja, gradnja ili održavanje financira sredstvima tog kredita, preslik građevinske dozvole odnosno akta na temelju kojeg se može graditi i izjava o vremenu početka gradnje stambenog prostora, preslik ugovora zaključenog s registriranim izvođačem radova, dokaz o vlasništvu stambenog prostora poreznog obveznika i/ili njegovog bračnog druga, dokaz o prebivalištu u stambenom prostoru za koji porezni obveznik koristi dio osobnog odbitka za održavanje - preslik osobne iskaznice u svrhu prebivališta odnosno adrese stanovanja, pisana izjava poreznog obveznika da trajno boravi u stambenom prostoru za koji zahtjeva dio osobnog odbitka za održavanje odnosno presliku ugovora o najmu. Iznimno, Porezna uprava može iz opravdanih razloga zatražiti od poreznog obveznika isprave kojima se dokazuje pravo na korištenje osobnog odbitka neovisno o tome što su te isprave već dostavljene Poreznoj upravi. Nadalje, porezni obveznici za koje je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Poreznoj upravi dostavio podatke o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja u roku propisanom za podnošenje godišnje porezne prijave, nisu obvezni uz godišnju poreznu prijavu priložiti potvrdu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja, uz uvjet da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje omogući poreznim obveznicima dostupnost podataka o uplaćenim premijama dopunskog zdravstvenog osiguranja u roku propisanom za podnošenje godišnje porezne prijave.
Napominje se da porezni obveznici godišnju poreznu prijavu za 2009. podnose s iskazanim osobnim identifikacijskim brojem (OIB).

5. Koliko iznosi osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko - planinskim područjima?

Porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko - planinskim područjima imaju pravo na uvećani osnovni osobni odbitak i to: 3.840,00 kuna mjesečno za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi prve skupine, 3.200,00 kuna mjesečno za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi druge skupine i 2.400,00 kuna mjesečno za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi treće skupine i brdsko - planinskim područjima propisanim posebnim propisima. Za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te njihovu možebitnu invalidnost/tjelesno oštećenje, neoporezivi dio dohotka poreznog obveznika izračunava se primjenom propisanih faktora od uvećanog osnovnog osobnog odbitka propisanog za pojedino područje ovisno o skupini, pod uvjetom da ti uzdržavani članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko - planinskim područjima. Primjerice porezni obveznik koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi druge skupine (primjerice u Gradu Gospiću) i uzdržava jedno dijete koje isto ima prebivalište i boravi u Gradu Gospiću, ima pravo na osobni odbitak u iznosu od 4.800,00 kuna mjesečno (osobni odbitak poreznog obveznika koji uzdržava jedno dijete, ako i on i dijete imaju prebivalište i borave izvan područja posebne državne skrbi i brdsko - planinskih područja primjerice u Gradu Zagrebu ili Gradu Varaždinu i slično, osobni odbitak u ovom primjeru iznosi 2.700,00 kuna mjesečno).

6. Na koji način i pod kojim uvjetima porezni obveznici mogu koristiti porezne olakšice po osnovi izdataka za uplaćene porezno priznate premije osiguranja i osobni odbitak?

Izdatke za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, porezni obveznik rezident može koristiti u tijeku godine ako ostvaruje plaću ili mirovinu (dohodak od nesamostalnog rada) i to najviše do 1.000,00 kuna mjesečno, a taj izdatak može koristiti i umanjenjem oporezivih primitaka za koje je podnio godišnju poreznu prijavu (na temelju potvrde osiguravatelja o uplaćenim premijama osiguranja u tijeku poreznog razdoblja koju prilaže uz svoju godišnju poreznu prijavu, a najviše do 12.000,00 kuna godišnje ukupno s dijelovima osobnog odbitka za zdravstvene usluge i stambene potrebe). Nadalje, porezni obveznik rezident koji ostvaruje plaću ili mirovinu može u tijeku godine koristiti osnovni osobni odbitak za sebe (1.800,00 kuna mjesečno ako se radi o osobi koja ostvaruje plaću, odnosno u visini mirovine a najviše do 3.200,00 kuna mjesečno ako se radi o umirovljeniku) i dijelove osobnog odbitka za: svoju možebitnu invalidnost /tjelesno oštećenje, uzdržavane članove uže obitelji i djecu te njihovu možebitnu invalidnost /tjelesno oštećenje, u visini koja se izračunava primjenom propisanih faktora (primjerice faktor 0,5 za prvo dijete i uzdržavanog člana obitelji) od 1.800,00 kuna mjesečno i to isključivo na temelju podataka iz porezne kartice - Obrasca PK koju besplatno izdaje ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu prebivališta /uobičajenog boravišta poreznog obveznika i koju je porezni obveznik dostavio svojemu poslodavcu. Uvećani osobni odbitak propisan za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko - planinskim područjima kao i dijelove osobnog odbitka za zdravstvene usluge, stambene potrebe i dana darovanja, porezni obveznik može koristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

7. Tko se u smislu poreznih propisa smatra uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom te osobama s invaliditetom i pod kojim uvjetom porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka odnosno neoporezivog dijela dohotka po osnovi njihovog uzdržavanja?

U smislu poreznih propisa, uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe (djeca koju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poočimi i pomajke uzdržavaju, uzdržavani članovi uže obitelji: bračni drug poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju, punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu), čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 10.800,00 kuna na godišnjoj razini. Iznimno, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir (dakle u godišnji cenzus do 10.800,00 kuna) primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina (kao i obiteljskih invalidnina) djece nakon smrti roditelja.

8. Tko je i u kojem roku obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2009.?

Godišnju prijavu poreza na dohodak za 2009. godinu porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem prebivalištu /uobičajenom boravištu i to najkasnije do 1. ožujka 2010. godine. Međutim nisu svi porezni obveznici za ostvareni dohodak u 2009. godini obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu. Godišnju poreznu prijavu za 2009. godinu obvezno podnosi:
- porezni obveznik ako je u 2009. godini ostvario dohodak od nesamostalnog rada (plaću/ mirovinu) kod dva ili više poslodavca istodobno i/ili,
- porezni obveznik ako je u 2009. godini ostvario dohodak od samostalne djelatnosti (obrtnička djelatnost, djelatnost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva i ostale djelatnosti) od kojih se dohodak utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga, i/ili
- porezni obveznik rezident ako je oporezivi dohodak u 2009. godini ostvario izravno iz inozemstva (napominjem da se navedeno ne odnosi na mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu, obzirom da iste ne podliježu oporezivanju u Republici Hrvatskoj), i/ili
- porezni obveznik ako je Porezna uprava zatražila da naknadno plati porez na dohodak, i/ili
- ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak.
- rezident član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je po osnovi rada na brodu ostvario dohodak od nesamostalnog rada, bez obzira na broj dana provedenih na brodu.
Posebno je važno naglasiti da porezni obveznik koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.
Iznimno član posade broda koji je rezident i čiji ostvareni primici po osnovi nesamostalnog rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ne podliježu, u skladu s Pomorskim zakonikom, obvezi poreza na dohodak od nesamostalnog rada (ako je ispunio uvjet ukupnog broja dana plovidbe 183 i više dana), nije obvezan u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak iz ostalih izvora, osim ako u skladu s člankom 39. Zakona, ima obvezu podnošenja godišnje porezne prijave. No ako u godišnjoj poreznoj prijavi iskaže dohodak iz ostalih izvora, onda je obvezan iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, osim dohotka koji ne podliježe oporezivanju.

9. Tko nije obvezan podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za 2009.?

Godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik, ako je u 2009. godini ostvario:
- dohodak od nesamostalnog rada (plaću/mirovinu) samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, ali ne istodobno, i/ili
- dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje se na temelju propisanih poslovnih knjiga, i/ili
- dohodak od kapitala, i/ili
- dohodak od osiguranja, i/ili
- drugi dohodak,
a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu za dohodak za koji je propisano obvezno podnošenje godišnje porezne prijave.
Međutim, porezni obveznik koji nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, može istu podnijeti po osnovi ostvarenog dohotka radi ostvarivanja određenih prava primjerice na korištenje izdataka po osnovi uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, korištenje osobnog odbitka i dr.
Važno je reći da ako porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja određenih prava, obvezan je u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.
Primjeri:
a) Porezni obveznik rezident ostvario je u tijeku 2009. godine:
- plaću u radnom odnosu (dohodak od nesamostalnog rada) od jednog tuzemnog poslodavca,
- dohodak od imovine ostvaren izdavanjem u zakup poslovnog prostora u tuzemstvu koji utvrđuje na temelju poslovnih knjiga kao dohodak od samostalne djelatnosti,
- dohodak od kapitala u tuzemstvu.
Porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2009. godinu i to za ukupno ostvareni dohodak po svim izvorima dakle i po osnovi nesamostalnog rada, imovine i kapitala. Obveza podnošenja godišnje porezne prijave, pod uvjetom da su predujmovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) i dohotka od kapitala obračunani i plaćeni u skladu s Zakonom, proizlazi iz dohotka od imovine koji porezni obveznik utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost na temelju propisanih poslovnih knjiga.
b) Porezni obveznik rezident ostvario je u tijeku 2009. godine:
- mirovinu (dohodak od nesamostalnog rada) od jednog tuzemnog isplatitelja,
- drugi dohodak po osnovi primjerice autorske naknade za autorsko djelo u tuzemstvu,
- dohodak od imovine ostvaren u tuzemstvu izdavanjem u najam stambenog prostora koji ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.
Porezni obveznik nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2009. godinu. Međutim, ako želi podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja određenih prava primjerice prava na dio osobnog odbitka za zdravstvene potrebe, u godišnjoj poreznoj prijavi obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u tijeku poreznog razdoblja prema izvorima dohotka dakle i dohodak od nesamostalnog rada (mirovinu), drugi dohodak i dohodak od imovine.
Posebno ističemo da u slučaju kada ne postoji obveza podnošenja godišnje porezne prijave, svaki porezni obveznik treba sam utvrditi i izračunati hoće li podnošenjem godišnje porezne prijave imati i ostvariti pravo na povrat poreza odnosno svaki slučaj potrebno je razmatrati posebno uključujući sve parametre potrebne za pravilan izračun godišnjeg poreza. Posebice ovo napominjemo zbog toga što se predujam poreza na dohodak od drugog dohotka u tijeku godine plaća po stopi 25%, a godišnji porez na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi obračunava se i plaća primjenom poreznih stopa 15%, 25%, 35% i 45% ovisno o visini porezne osnovice.

10. Koje su porezne stope i porezni razredi za obračun godišnjeg poreza na dohodak ?

Godišnji porez na dohodak utvrđuje se prema godišnjoj poreznoj osnovici, a od utvrđenoga godišnjeg poreza odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim oporezivim dohocima te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza. Godišnji porez na dohodak obračunava se po stopi od 15% od godišnje porezne osnovice do 43.200,00 kuna, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice od 43.200,00 kn do 108.000,00 kn odnosno na idućih 64.800,00 kn, po stopi od 35% na razliku godišnje porezne osnovice od 108.000,00 kn do 302.400,00 kn odnosno na idućih 194.400,00 kn i po stopi od 45% na iznos porezne osnovice iznad 302.400,00 kn.
Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje poreznim rješenjem. Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku, a ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku. Potrebno je skrenuti pozornost da Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza ili drugih javnih davanja koje naplaćuje.

11. Na koji se način obračunava i plaća poreza na dohodak od autorskih naknada?

Autorske naknade koje se ne ostvaruju u radnom odnosu smatraju se primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatitelj autorske naknade na način da primitak umanji za 30% porezno priznatog paušalnog izdatka (obveze doprinosa za obvezna osiguranja po osnovi autorskih naknada nema, sukladno posebnom zakonu) te obračuna i uplati na propisani uplatni račun predujam poreza na dohodak po stopi 25% i možebitni prirez porezu na dohodak. Napominjem da se pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak od drugog dohotka, priznaju izdaci u visini 30% ostvarenih primitaka fizičkim osobama po osnovi autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost. Za korištenje porezno priznatih izdataka u visini 30% po osnovi autorskih naknada bitno je, kao što je i prethodno navedeno, da se radi o autorskim naknadama u skladu s posebnim propisom odnosno Zakonom u autorskom pravu i srodnim pravima. Dakle, isplatitelj primitka kao i isporučitelj autorskog djela obvezni su nedvojbeno utvrditi te vjerodostojnim ispravama (primjerice ugovor o autorskom djelu i drugo) potkrijepiti, da se, sukladno posebnom propisu, radi o isplati autorske naknade za primjerice isporučeno autorsko djelo pri čemu se priznaju paušalni izdaci u visini 30% pri utvrđivanju predujma poreza. Isto tako važno je napomenuti da se paušalni izdaci u propisanoj visini 30% kao i dodatnih 25% neoporezivog autorskog honorara za umjetničko djelo, priznaju pri obračunu i uplati predujma poreza na dohodak, ali ne i po godišnjoj poreznoj prijavi ako nisu priznati u tijeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza.

12. Koliko je godišnjih poreznih prijava podneseno za 2008. godinu?

Za 2008. godinu podneseno je 1.090.574 prijava poreza na dohodak.

13. Gdje porezni obveznici mogu dobiti detaljnije informacije u svezi podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak za 2009. godinu?

Porezni obveznici podrobnije informacije u svezi podnošenja i popunjavanja godišnje prijave poreza na dohodak za 2009. godinu mogu naći na internet stranicama Porezne uprave web-adresa: www.porezna-uprava.hr, www.oib.hr, a podrobnije informacije mogu se dobiti i u Kontaktnom centru Porezne uprave, na besplatne brojeve telefona: 0800-10-01 ili 0800-66-99-33 (od 9-15 sati radnim danom) te u ispostavama Porezne uprave nadležnim prema mjestu prebivališta/ uobičajenog boravišta poreznih obveznika.